Pomoćnik ministra prosvjete i kulture Republike Srpske Milica Kotur rekla je da je Trebinje grad kulturnog nasljeđa, odnosno onoga što predstavlja identitet jednog naroda.
"Mi smo dužni da sačuvamo ono što su nam naši preci ostavili i da to prenesemo budućim generacijama", rekla je Koturova sinoć na otvaranju izložbe "Jelena Velika - Kraljica" u Muzeju Hercegovine u Trebinju.
Izložba koja je upriličena u čast krsne slave grada Trebinja i Sabornog hrama, a povodom 700 godina od upokojenja kraljice srpske Jelene Anžujske, prikazuje život vladarke iz kuće Nemanjića kroz tri perioda njenog života - od udaje za kralja Uroša Prvog do njegove smrti 1276. godine, zatim samostalno upravljanje dijelom Srbije pod titulom Jelene Velike Kraljice i treći dio poslije 1306. godine, kada se zamonašila i povukla u svoj dvor u Brnjacima, gdje se i upokojila 1314. godine.
Gradonačelnik Trebinja Slavko Vučurević je, otvarajući izložbu, istakao da je ova postavka jedna vrsta sjećanja na bogatu istoriju Trebinja.
"Nakon smrti svoga muža samostalno je upravljala dijelom Srbije u takozvanoj državi kraljice Jelene, sa titulom kraljice Srbije, Duklje, Albanije, Huma, Dalmacije i primorskih oblasti sa kompletnim upravnim aparatom i dvorom u Trebinju", rekao je Vučurević.
NJegovo preosveštenstvo vladika Zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije je istakao da je Jelena Anžujska izuzetna pojava ne samo u srpskoj, nego i u cjelokupnoj evropskoj istoriji, koja je ostala upamćena kao žena izuzetne duhovne snage koja je bila poštovana i voljena.
"Stoga nije ni čudno što je providencijalni Jovan Dučić postavio njen kip na zidine Starog grada u Trebinju, kao simbol podsjećanja na svojevrsnu zaštitnicu grada na Trebišnjici i misiju koju je ona ispunjavala", rekao je vladika Grigorije.
Izložbu čine pokretni arheološki materijali iz manastira Gradac, kao zadužbine kraljice Jelene i panoi sa kopijama fresaka, fotografijama i crtežima manastira i crkava vezanim za ktitorsku aktivnost kraljice, kao i prateći tekst koji pokazuje istorijske okolnosti u vrijeme njenog života.
Autori izložbe su Narodni muzej Kraljevo - arheolog Tatjana Mihailović, istoričar umjetnosti Suzana Novčić i Republički zavod za zaštitu spomenika kulture Beograd - arheolog Emilija Pejović.
U okviru Preobraženskih svečanosti, u Muzeju Hercegovine, predstavljena je i knjiga "Za srpsku vojsku - jedna zaboravljena priča" Mile Mihajlović, novinara RAI televizije.
Knjiga je reprint izdanje vojnog dokumenta koji je 1917. godine objavila Specijalna kancelarija Ministarstva kraljevske mornarice Italije, u kojoj se opisuje petomjesečna operacija italijanske mornarice u Prvom svjetskom ratu, kada su srpska vojska i narod prebačeni sa Jadranske na italijansku obalu.
Nakon izložbe i promocije knjige održan je kulturno-umjetnički program u kojem su nastupili Hor iz Zrenjanina i pjesnici sa Kosova.
Srna