Bjeloglavi sup, rijetka ptica grabljivica, čije je prirodno stanište nekada bilo u selu Sedlari u Popovom polju, uspjela je nakon povratka u ovaj kraj da opstane samo dvije godine.

U oktobru 2014. godine donesen je prvi bjeloglavi sup nazvan „Dušan Silni“, za koga je napravljen i kavez u ovom selu, a godinu dana kasnije mu se pridružila još jedna ptica donesena iz rezervata Uvac u Srbiji.

Kavez je prije skoro godinu dana ostao prazan, a projekat ponovnog naseljavanja ove rijetke vrste jastreba, koga smatraju čistačem prirode, je propao.

Prvo je iz kaveza uspio pobjeći pridošli bjeloglavi sup, u januaru prošle godine, a onda je ubrzo za njim uginuo i „Dušan Silni“.

U požarima prošlog ljeta izgorio je i kavez u kome su ptice boravile, pa tragova pokušaja ponovnog naseljavanja ove vrste jastreba u Sedlarima skoro da nema.

Savo Gavrilović, koji je hranio ptice kaže da je “Dušan Silni”, najverovatnije umro od tuge za drugim supom, što je bila i dijagnoza veterinara koji je pregledao pticu.

Prvi bjeloglavi sup stigao je iz okoline Bratunca, a zahvaljujući dojavi mještana i brzoj intervenciji stručnjaka iz Zavoda za zaštitu kulturno – istorijskog i prirodnog nasljeđa RS ptica je smještena u Popovo polje, čime je počela realizacija projekta obnavljanja kolonija bjeloglavih supova u Hercegovini.

Zavoda za zaštitu kulturno – istorijskog i prirodnog nasljeđa RS je ovaj projekat provodio u saradnji sa organizacijom “Južnjačko plavo nebo” iz Trebinja.

Duško Toholj iz ove organizacije, kaže da su prvi krenuli u projekat, ali su kasnije isključeni, uz objašnjenje da to treba raditi neka ozbiljnija organizacija.

Prilikom donošenja drugog bjeloglavog supa u Trebinje, u septembru 2015. godine, direktor Republičkog zavoda za zaštitu kulturno – istorijskog i prirodnog nasljeđa Slobodan Nagradić je rekao da se ne zna ko će biti upravitelj male trebinjske kolonije supova u Sedlarima i da konačnu odluku o tome treba da donese Vlada Republike Srpske.

Nagradić priznaje da projekat introdukcije bjeloglavog supa u Popovo polje nije uspio i da Zavod ne planira u skorijoj budućnosti da ponovo ulazi u ovakve projekte.

- To što nije pronađen upravitelj je složeno pitanje naše legislative, ali i pitanje društvene svijesti o očuvanju rijetkih i zaštićenih vrsta, kakav je bjeloglavi sup. Njih za sada više nema registrovanih na teritoriji Republike Srpske. Zavod za zaštitu kulturno- istorijskog i prirodnog nasljeđa RS bio je samo jedna od manjih karika u tome i mi smo svoj dio posla uradili. Više puta smo tražili od onih za koje smo pretpostavljali da bi mogli biti upravitelji da to preuzmu, ali u tome nismo uspjeli - objašnjava Nagradić.