U bilećkom „Trendteksu“ od sutra bi ponovo trebale biti pokrenute mašine i nastavljena proizvodnja medicinske zaštitne opreme, potvrdila je za Radio Trebinje direktor preduzeća Suzana Tabaković.

Prema njenim riječima, na posao su pristale da se vrate radnice koje su prije mjesec dana štajkovale.

Mašine u jednom dijelu pogona neće biti pokrenute, a na posao nije pozvano tridesetak radnica, koje su dobile otkaze prije nego što je pogon početkom septembra zatvoren.

Mašine bilećkog „Trendeksa“ stale su krajem avgusta, kad je deset radnica dobilo otkaze, a druge zaposlene su se solidarisale sa koleginicama, pa obustavile proizvodnju.

Nevesinjski proizvođači krompira na dobrom su putu da dobiju zaštitu geografskog porijekla, odnosno zaštićeno, isključivo pravo da svoj proizvod prodaju pod imenom "nevesinjski" na domaćem i inostranom tržištu.

Proceduru su pokrenuli u februaru ove godine zbog duge tradicije, zaštite proizvodnje i bolje otkupne cijene. Biće to prvi sertifikovan proizvod u Hercegovini.

Duga tradicija, mjesto među četiri najveća proizvođača sjemenskog krompira u regionu, odlični uslovi za uzgoj organskog i krompira vrhunskog kvaliteta- kad se crta podvuče- više nego dovoljno za brendiranje i oznaku "nevesinjski". Prvi koraci su učinjeni, a proizvođači su odlučni da njihov proizvod na tržištu dobije mjesto koje zaslužuje.

- Kvalitet našeg krompira je neosproan. Njemu ne treba ni navodnjavanja, ni hemije, ni prihranjivanja. Dakle, u pitanju je čist organski proizvod - kaže Veso Radić, proizvođač krompira iz Pridvoraca. 

Bilećko jezero ove jeseni ima jedan od najnižih vodstaja od postanka.

Zbog suše, nepregledna vodena površina se "povukla", a izronili su ostaci kuća i naselja, koja su potopljena kad je jezero nastalo, baš u ove dane, prije pedeset godina. Sa kućama, okućnicama, čatrnjama izornile su uspomene i zaboravljeni život u dolini rijeke Trebišnjice.

Onima koji su se 1967.godine iseljavali sa svojih ognjišta pogled na oronule ostatke, koji su pomolili iz vode, još snažnije oživljava sjećanja i budi emocije koje nije lako iskazati.

- Naviru emocije, teško je o tome govoriti, sjećanja na krasotu i ljepotu, na najljepši dio Bileće i Republike Srpske dolina Trebišnjice, plodno tlo, mediteranska klima i kulturno-istorijsko bogatsvo koje je ostalo pod vodom, priča Vido Mišeljić iz sela Miruše.

Oko 1.200 ljudi ponijelo je ono što se ponijeti moglo, žaleći za onim što ostavljaju- vinogradima, voćnjacima, oranicama, okućnicama. Zavežljaje uspomena nisu razvezali ni do danas. Starijim stanovnicima Zavođa i najava iseljenja bila je za nevjericu, a na život na nekom drugom mjestu nisu se mogli navići. Neki su čekali, da voda dođe do koljena da se predaju i napuste svoje kuće.

Bilećki pogon tekstilnog preduzeća “Trendteks” ponovo je počeo sa radom, a za mašinama je pedeset, od ukupno devedeset radnica, koliko ih je prije mjesec dana dobilo otkaz.

Iz ovog preduzeća je bez detaljnijih informacija potvrđeno da je proizvodnja pokrenuta, a ranije je navedeno da će radnice imati iste uslove rada.

Prema nezvaničnim informacijama, krojenje materijala biće obavljano u Doboju, jer su radnice koje su bile obučene za taj posao ranije dobile otkaze.

Nakon dvije godine rada, nezadovoljstva uslovima rada, više obustava proizvodnje i vraćanja na posao, radnice su dobile otkaze prije mjesec dana.

Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Srebrenka Golić rekla je danas u Nevesinju da je to mala opština, ali veliko gradilište gdje se realizuju brojni infrastrukturni projekti.

"Vidimo da se radi sistem vodosnabdijevanja, zatim rekonstrukcija sportske dvorane, izgradnja saobraćajnica, a najveći od svih projekata je izgradnja Hidroelektrane `Dabar`", rekla je Golićeva nakon posjete sportskoj dvorani "Nevesinjka".

Ona je izrazila zadovoljstvo što je ministarstvo na čijem je čelu dio projekta obnove sportske dvorane u Nevesinju koji će koštati više od 550.000 KM.

"Projekat je podijeljen u faze, jedna faza je sanacija krovišta i ona spada u domen energetske efikasnosti. Sve objekte koje rekonstruišemo i gradimo nakon 1. januara ove godine moraju biti izgrađeni po standardima energetske efikasnosti", navela je Golićeva.

Prema njenim riječima, Vlada Republike Srpske je putem Fonda za zaštitu životne sredine kofinansirala prvu fazu u iznosu od 80.000 KM, što je statičko ojačanje sportske dvorane.

"Druga faza je primjena energetske efikasnosti i tehničke izolacije krovišta", rekla je Golićeva.

Ona je dodala da je treća faza najskuplja i da je ona u fazi pregovora sa međunarodnim donatorima od kojih očekuje pomoć u ovom projektu.

Golićeva je naglasila da će sportska dvorana u Nevesinju dobiti novi izgled najkasnije do kraja 2018. godine.

U Bileći je danas u 106. godini umro Radovan Sudžum, najstariji stanovnik istočne Hercegovine.

Rođen je u selu Podosoje, zaseok Čukovići nedaleko od Bileće, gdje je proveo cijeli životni vijek.

Iza sebe je ostavio mnogobrojno potomstvo, a sve do posljednjih dana bio je pokretan i u susretu sa komšijama i prijateljima kazivao brojne priče iz prošlih vremena.

Radovan Sudžum biće sahranjen sutra na porodičnom groblju u selu Podosoje

Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Srebrenka Golić rekla je da Vlada Republike Srpske finansira velike i važne projekte u Hercegovini, a jedan od njih je Hidroelehtrana /HE/ "Dabar", koja će biti žila kucavica cijele Hercegovine.

"Kao ministarstvo smo od prvog dana u ovom važnom projektu koji ima višenamjenski značaj - vodosabdijevanje, navodnjavanje i proizvodnju električne energije. Završetkom ovog kapitalnog objekta HE `Dabar` će proizvoditi više od 159 megavata električne energije", rekla je Golićeva.

Ona je danas sa saradnicima, te poslanicima u Narodnoj skupštini Republike Srpske Ilijom Tamindžijom i Draganom Ristićem posjetila gradilište HE "Dabar" gdje je razgovarala sa rukovodstvom preduzeća.

Golićeva je dodala da je u toku izgradnja pristupnog tunela Straževica koji je u završnoj fazi i koji je pristup velikom tunelu od 12.100 metara.

"Svi radovi idu planiranom dinamikom. To su veoma zahtjevni i kompleksni radovi s obzirom na teren. Posebno sam ponosna kao ministar građevinarstva što je naša domaća građevinska operativa uključena od prvog dana na izvođenju radova na ovom hidroenergetskom objektu", navela je Golićeva.

Ona je naglasila da će ovaj projekat otvoriti mogućnosti za nova radna mjesta, a Hercegovina će dobiti jedan novi zamajac u privrednom i ekonomskom pogledu.

Vršilac dužnosti direktora HE "Dabar"Željko Zubac rekao je da radovi na kapitalnom objektu Gornjih horizonata, a to je HE "Dabar", idu planiranom dinamikom.

Ministar zdravlja Dragan Bogdanić, novo rukovodstvo Doma zdravlja „Sveti Luka“ u Bileći i opštinsko rukovodstvo, dogovorili su modalitete za izlazak iz krize te zdravstvene ustanove.

Dugovanja, po svim osnovama, su oko 3,5 miliona maraka. Cilj je da Dom zdravlja u Bileći nastavi da pruža kvalitetne usluge iz oblasti primarne zdravstvene zaštite.

Ministar Bogdanić je rekao da Vlada Srpske i Fond zdravstvenog osiguranja čine sve da pomognu Domu zdravlja u Bileći kako bi prevazišao probleme, te da će i ubuduće raditi na tome da bi ova zdravstvena ustanova što prije bila stabilizovana.

Bogdanić je, nakon današnjeg sastanka sa vršiocem dužnosti direktora Doma zdravlja u Bileći Slavkom Boljanovićem, rekao da je dogovoreno da se sačini racionalna sistematizacija, napominjući da je jedan broj radnika već stekao uslove za penziju, te da neće povlačiti neke teške i ishitrene poteze. 

"Dogovorili smo da ćemo obaveze po osnovu doprinosa i poreza rješavati kako to budemo radili i prema drugim zdravstvenim ustanovama. Cilj jeste da se u narednom periodu uz neto plate uplaćuju i porezi i doprinosi", rekao je Bogdanić. 

Prema njegovim riječima, očigledno je da se u proteklom periodu u Domu zdravlja nedomaćinski poslovalo i da su mnoge stvari rađene onako kako nije trebalo što je dovelo do ovakvog stanja. 

Bogdanić je napomenuo da je dobro da nema znatnih obaveza prema dobavljačima, zbog čega nije ugroženo snabdijevanje ove ustanove. 

On je istakao da je ovo početak razgovora o bilećkom Domu zdravlja koji će biti nastavljeni i u Ministarstvu i u lokalnoj zajednici. 

"Uvjeren sam da ćemo u nekom realnom vremenu naći način da se isplate zaostale plate i da u ovoj zdravstvenoj ustanovi održimo nivo zdravstvene zaštite kao i u ostalim ustanovama u Republici Srpskoj", rekao je Bogdanić. 

Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Srebrenka Golić izjavila je danas u Bileći da je Vlada Srpske u uređenje Osnovne škole "Sveti Sava" u ovoj opštini uložila više stotina hiljada KM, te najavila rekonstrukciju grijanja u Srednjoškolskom centru "Golub Kureš".

Nakon što je posjetila Osnovnu školu "Sveti Sava" u kojoj su prije nekoliko mjeseci završeni rekonstrukcija i energetsko opremanje, Golićeva je rekla novinarima da je ovaj projekat koštao 700.000 KM, od čega je Vlada Republike Srpske posredstvom Ministarstva izdvojila 600.000 KM, a UNDP 100.000 KM. 

"Završena je kompletna fasada, otvori, termička izolacija krova, a najvažnije je da je zamijenjen energent sa fosilnog na obnovljivi izvor energije", navela je Golićeva. 

Ona je ukazala da mladima treba pružiti svaku podršku i obezbijediti im uslove da uče i ostanu u Republici Srpskoj. 

"Vlast je uspješna onoliko koliko iza sebe ostavi. To se ne odnosi samo na republičke, nego i na lokalne vlasti", istakla je Golićeva. 

Što se tiče kulturno-duhovnog položaja našeg naroda, on je zadovoljavajući. Što se tiče političkog položaja, i tom smislu naš narod još uvijek nema ni najosnovnija prava, a to je konstitutivnost. Šta je uzrok tome, ne bih se mogao detaljnije upuštati u analizu, a i ne želim da se kao sveštenik bavim političkim pitanjima, rekao je paroh mostarski Radivoje Krulj.

Krulj ističe da je glavni problem Srba povratnika nezaposlenost

"Јedini način rješenja je otvaranje radnih mjesta i razvoj privrede. Drugi problem je još uvijek veliki broj neobnovljenih srpskih kuća", naglasio je paroh mostarski.

On kaže da bi Srbi bili i formalno konstitutivni u HNK-a Srba dovoljno je da klub hrvatskih poslanika digne ruku u Skupštini HNK i to je prvi i osnovni korak.

Opština Ljubinje uskoro će imati na raspolaganju novo vatrogasno vozilo za šumske požare i tehničke intervencije, rekao je Srni načelnik ove opštine Darko Krunić.

Krunić je rekao da sredstva za vozilo vrijednosti od oko 120.000 KM obezbijedio Vatrogasni Savez Republike Srpske, napominjući da je riječ o terenskom vozilu koje im je bilo neophodno za brdsko-planinske predjele kakvi su u ovoj opštini. 

Krunić kaže da će im dobro doći i donacija Grada Banjaluka, od koga će sljedeće sedmice dobiti polovni vatrogasni kamion, napominjući da je vatrogasna jedinica u Ljubinju vrlo oskudno opremljena. 

"Imali smo samo jednu ladu nivu i stari kamion, što je nedovoljno s obzirom na požare velikih razmjera koje zahvataju ovu opštinu posebno što je bio slučaj ovog ljeta", rekao je Krunić. 

On je podsjetio na velike štete koje su prouzrokovali ovogodišnji požari na području opštine, gdje je izgorjelo oko tri i po hiljade hektara. 

Udruženje porodica sa problemom steriliteta “Bebe” iz Trebinja dobilo je obećanje rukovodstava opština LJubinje, Gacko i Berkovići da će ubuduće finansijski pomagati svojim sugrađanima u postupcima vantjelesne oplodnje.

Ovim porodicama od ranije pomažu grad Trebinje i opštine Bileća i Nevesinje.

Predsjednik Udruženja Snežana Misita rekla je Srni da su do sada pomoć imali od grada Trebinje, koji u potpunosti finansira jedan postupak vantjelesne oplodnje, te iz Fonda solidarnosti izdvaja znatna sredstva za ovu namjenu.

Ona je napomenula da i opštine Bileća i Nevesinje pomažu u liječenju bračnih parova koji imaju problem sa sterilitetom.

Misita je istakla da je Udruženje od načelnika LJubinja Darka Krunića dobilo obećanje da će opština, u skladu sa mogućnostima, u narednoj godini izdvojiti sredstva za pomoć porodicama sa problemom steriliteta iz ove lokalne zajednice.

“Finansijsku pomoć svojim sugrađanima da se ostvare kao roditelji obećalo je i rukovodstvo opštine Gacko”, rekla je Misita i dodala da je rukovodstvo ove opštine prilikom nedavnog susreta predstavnike Udruženja upoznalo da pomaže svima koji podnesu zahtjev za pomoć, uz adekvatnu medicinsku dokumentaciju.

Politička koplja Bošnjaka i Hrvata u Mostaru ponovo su se slomila preko leđa malobrojnih Srba.

Kao manjina u gradu na Neretvi, Srbi se žale da nemaju nikakva prava, do posla teško dolaze a pare iz budžeta grada daju im se na kašikicu. Zbog političkog rata druga dva naroda,  ni formalnu konstitutivnost ne mogu dobiti.

“Primjera radi, od 519 zaposlenih u gradu Mostaru radi 23 Srba. Od 50 miliona maraka budžeta za ovu godinu projekti srpskog naroda ušli su sam 50 hiljada marka. To vam je 0.01%, i to vam je stepen naših prava u ovom gradu”, rekao je Dušan Golo, predsjednik Koordinacije srpskih organizacija u Mostaru.

“To bi bio neki prvi korak da ostvarimo  svoja prava da se prvo  izborimo za formalno-pravnu konstitutivnost. I mislim da je to jako bitno”, kaže mostarski paroh Radivoje Krulj.

Amandman za konstitutivnost Srba u Hercegovačko-neretvanskom kantonu na usvajanje čeka punih osamnaest mjeseci. Kočnica su poslanici iz redova hrvatskog naroda. Zbog ovoga problema mostarski Srbi su se obraćali mnogima pa i svim političkim partijama iz RS.

“Na žalost, moram to reći, ni jedna parlamentarna politička partija u RS nije se oglasila po ovom pitanju niti je dala bilo kakav komentar. Izgleda, da oni vođeni nekakvim svojim političkim obračunima u RS ne vide problem srpskog naroda u Federaciji”, kazao je Golo.

Mještani Baljaka, najvećeg sela u opštini Bileća, na jedinstven način odužili su se svim žrtvama ratova iz ovog kraja. Izgradili su tri spomenika svojim precima, kćerima i sinovima koji su stradali od 1912. pa sve do odbrambeno-otadžbinskog rata, bez obzira kojoj vojsci su pripadali i na koji način su izgubili život.

Poruka opomene, bratske ljubavi i sloge upućena je danas sa Baljaka. Složno i isključivo vlastitim novcem mještani su podigli tri spomenika: žrtvama vojnih sukoba i ropstva iz Prvog svjetskog rata i poginulim borcima u posljednjem, odbrambeno-otadžbinskom ratu.

Јedinstven na ovom području, a vjerovatno i šire je spomenik žrtvama iz Drugog svjetskog rata - zajednički i za partizane i za četnike. Kažu Baljčani, ni tada, a ni sada se nisu međusobno sukobljavali, pa su dobili i zajednički spomenik.

"Ovo su spomenici sjećanja i opmene, posebno za današnje mlade generacije kakvi trebaju i kakvi ne trebaju biti. Ako budu jedinstveni, kao što smo mi bili u posljednjem otadžbinskom ratu, spasiće se teritorija i narod, a puno manje će stradati naroda nego što ih je stradalo u Drugom svjetskom ratu", ističe Veselin Vujović, član Odbora za izgradnju spomen obilježja.

Područje Ljubinja, odavno, je pogodno za uzgoj ovog bijelog luka, a odnedavno, u Ljubinju je podignuta prva i jedina fabrika u regionu, za preradu bijelog luka.

Njegovo veličanstvo – bijeli luk, ili, u Ljubinju, kratko rečeno- saransak. Rijetke su porodice, koje u sezoni, makar i u najmanjem dijelu bašte, ne zasade ovo povrće. Tako, iz godine u godinu...

Pojedine porodice, u sezoni proizvedu i do pet tona bijelog luka. Ovogodišnji rod, uprkos suši, mjeri se desetinama tona, i dobrim dijelom je prodat.

"Kad Sarajlija dođe u Ljubinje, kaže: rekli su mi da kupim med, duvan i bijeli luk, kod nas ti je tako. /Јe li bijeli luk zamijenio duvan'?/ – izgleda da jeste, čuven je bijeli luk iz Ljubinja", kaže Јovo Lečić.

A bog je bijelom luku podario brojna pozitivna svojstva. Ovaj proizveden u Ljubinju, među prvih pet je po nomenklaturi, u cijelom svijetu. Zbog toga, a i tradicije, uzgoj bijelog luka krunisan je jedinom fabrikom za preradu u regionu.

"Već duži vremenski period se bavimo istraživanjem i usavršavanjem tehnologije, i evo uspjeli smo sa deset novih proizvoda, a po svom ukusu, svojstvima, sastavu, bili smo sigurni da ćemo dobiti pravi proizvod", kaže direktor "Farmavita" Milorad Popara.

Bijeli luk, iliti, saransak, između ostalih, sadrži alicin, jedinjenje koje mu daje specifičan ukus za pamćenje. E, sad, dobar ili loš, stvar je izbora...

Koordinacioni odbor boračkih organizacija regije Istočna Hercegovina jednoglasno je podržao nedavne zaključke Skupštine BORS-a, po kojima će, ukoliko ova organizacija do kraja godine ne dobije izdvojeni status u odnosu na ostala udruženja u RS i ne riješi se pitanje penzionisanja oko 3500 nezaposlenih demobilisanih boraca Vojske RS, biti sazvan Sabor srpskih boraca, a ne isključuje se ni mogućnost organizovanja boračkih protesta.

U zaključcima sa jučerašnje sjednice u Berkovićima zatraženo je da se ispoštuje dogovor rukovodstva BORS-a, premijera RS Željke Cvijanović i resornih ministara od 6. septembra ove godine, koji se odnosi na rješavanje problema penzionisanja 3.500 nezaposlenih demobilisanih boraca Vojske RS, koji imaju više od 65 godina života i manje od 15 godina staža.

U protivnom, kako se navodi u zaključcima, biće sazvan Sabor srpskih boraca, koji bi okupio oko 3. 000 izabranih predstavnika boračke populacije, od mjesnih do republičkih odbora BORS-a, a ne isključuje se ni organizovanje boračkih protesta.

Koordinacioni odbor boračkih organizacija regije Istočna Hercegovina jednoglasno je podržao i hitno aktiviranje Uredbe o stambenom zbrinjavanju boračkih kategorija, kako bi se mogla planirati sredstva u budžetu za narednu godinu.

Na planini Lebršnik, kod Gacka jak vjetar je u poslijepodnevnim časovima oborio stub sa antenskim sistemima, rekao je Srni Aleksandar Vujadinović iz Službe za prenos i emitovanje programa RTRS-a.

Vujadinović je naveo da se na stubu nalaze antenski predajnici RTRS-a, "M:tela", "BH telekoma", "Eroneta", Oružanih snaga BiH. 

Stub je visok 35 metara, a njegovim obaranjem napravljena je neprocjenjiva šteta. 

Na planini Lebršnik iznad Čemerna stub je montiran prije 21 godinu. 

Vujadinović kaže da je danas brzina vjetra na Lebršniku dostizala više od 100 kilometara na čas.

Kabinet predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika dodijelio je OŠ „Risto Proroković“ donaciju vrijednu 20.000 KM. Donatorska sredstva su namijenjena za radove na objektima nevesinjske obrazovne ustanove.

Direktorica škole Mara Šaran kaže da će od dodijeljenog novca uraditi staklenu stijenku pored stepeništa u Matičnoj školi i izmijeniti podove u maloj zgradi škole. Izražavajući zahvalnost za podršku i razumijevanje, Šaran je naglasila da će nakon završetka ovih radova uslovi rada u školi i bezbjednost učenika biti podignuti na veći nivo.

OŠ „Risto Proroković“ je u proteklom periodu uz pomoć institucija i donatora značajno popravila uslove za izvođenje nastavnog procesa. Opština Nevesinje je finansirala adaptaciju i opremanje prostora za produženi boravak, a uz pomoć Ministarstva prosvjete i kulture RS izvršena je nabavka informatičke opreme i kancelarijskog namještaja.

 Ljubinjsko preduzeće za uzgoj, otkup i preradu ljekovitog bilja „LJ – bilje“ na ovogodišnjem Međunarodnom sajmu lova, ribolova, sporta i turizma (LORIST) u Novom Sadu –  dobilo je pet pojedinačnih  zlatnih medalja za svoje proizvode i zlatni pehar za uspješan sajamski nastup.

Zlatne medalje „LJ-bilje“ dobilo je za fitnes čaj i čaj od majčine dušice, za cvjetnu vodu od lavande, za ulje za masažu od smilja, kao i za malo komercijalno pakovanje etarskih ulja.

Osim u Novom Sadu, gdje su pobrali pregršt priznanja, preduzeće koje trenutno ima više od 200 proizvoda registrovanih u komercijalne svrhe, uspješno je nastupalo na sajmu turizma u Beogradu i na manifestaciji Dani Republike Srpske u nekoliko većih gradova Srbije.

„Sajmovi su dobar vid promocije proizvoda i marketinških prepoznavanja na tržištu i na takvim skupovima se upoznaju potencijalni partneri. Naši proizvodi su specifični, mogu praktično naći primjenu od farmaceutske industrije, kozmetičke industrije, prehrambene industrije, a samim tim imaju primjenu i u turizmu – ili kao turistička dopuna u dijelu hrane, suvenira ili prezent poklona“, kaže Božo Ilić, član poslovnog savjeta i jedan od suvlasnika ovog preduzeća, koje posluje kroz pet programa.

Prizor od koga bi se mnogima zaledila krv u venama, zbog čega bi se i oni najhrabriji dali u bijeg, Gačaninu Tomislavu Miloviću, bio je samo dobar povod da napravi fotografiju koja će se šerovati po društvenim mrežama i kojoj će se mnogi diviti.

Car, kako on odmilja naziva medvjeda, stajao je naspram njega, a on umjesto da pobjegne, izvadio je fotoaparat i ovjekovečio fascinantu scenu - mrkog medvjeda kako se propinje na obroncima planine Bjelašnice.

- Nisam se prepao. Jednostavno, takve situacije godinama unazad su moja svakodnevnica, samo sam sada uspjeo da ostanem pribran i da to sve fotografišem – ispričao je za „EuroBlic“ Tomislav, koji je od ove divlje životinje stajao udaljen dvadesetak metara.

Prisećajući se svega, govori nam da je sjedio na proplanku, kada je ispred sebe vidio medvjeda.

Pogledali su, nastavlja Tomislav, jedan u drugoga, a onda se ova divlja životinja popela na dvije zadnje noge.

Tako to obično rade medvjedi, objašnjava naš sagovorik, kada se osjete ugoroženima.

- Za mene su oni kao domaće životinje. Gatačka Bjelašnica je pravo stanište medvjeda, divljih svinja, koza... – kaže Tomislav, koji je zaposlen kao lovočuvar u Udruženju lovaca i ribolovaca „Vranjača“ Gacko, te dodaje da se prvi put s ovom životinjom susreo prije desetak godina.