Odlasci 

Ako pak niste spremni na takav podvig, onda se od navedene pošasti uklanjajte. Uklanjajte se na sve moguće načine i prije svega se trudite da izbjegnete bilo kakvu komunikaciju sa takvim ljudima, jer oni će je na neki volšeban način zaodjenuti svojom nepokolebljivom glupošću, koja sve zna i na sve ima odgovor. Takvi su prenebregnuli onu čuvenu jevanđeosku tvrdnju koja kaže da je jedino Bog Istina, jer oni za sebe misle i govore: „Istina to sam ja“. Prema tome, ako naša ljubav ne zacijeli taj ličnosni defekt, onda se treba kloniti ljudi koji ga posjeduju. U vezi s tim uvjeren sam da trbuh i kruh nisu glavni razlozi egzodusa pametnih. Glavni razlog su svjesni i podsvjesni strahovi od ovako nedobronamjernih ljudi i uklanjanje od njihove gluposti. Neko se može zapitati zašto odlaziti negdje drugo, zar ne bi bilo dovoljno uklanjati se od takvih ljudi ovdje i sada?

Nažalost, problem proizilazi iz toga što se takvi ljudi neće kloniti vas, neće vas ostaviti na miru. Budući da postoje krajevi u kojima je uvriježeno shvatanje da glupost treba ignorisati i ne davati joj snage tako što će joj se pridavati bilo kakav značaj – mnogi se sklanjaju u takve krajeve, gdje su postignute norme koje glupost ne hrane, ne brane i ne daju joj da djeluje. Interesantno je da, bježeći od gluposti, bježe svi oni koji su iole pametniji, bez obzira na boju kože, vjeru ili naciju, iako se na taj način neki od njih zauvijek rastaju od kućnog praga, od zavičaja i prostora sopstvenog jezika i predanja. Međutim, u tom opštem pokretu uz pametne nerijetko pođu i neki od onih o kojima pričamo, te se tako nađu unutar društva u kome niko ne obraća pažnju na njihovu glupost.

Ova činjenica dovodi do dubokih unutrašnjih potresa u njihovom biću te, kao posljedicu toga, oni počinju pucati na ljude i gaziti ih. Takvom tragičnom ishodu danas smo često svjedoci, makar putem sredstava informisanja. Svakako nije isključeno ni to da se u novom okruženju udruže sa svojim istomišljenicima kojih sigurno nigdje ne manjka. Iz svega ovoga vidimo da ni napredniji svijet za ovakve slučajeve nema rješenje, jer je očigledno da su oni koji su zarobljeni glupošću dobili prednost te iz dana u dan ovladavaju novim prostorima. Samo po sebi nameće se pitanje ko im je to dopustio i zašto? Strahujem da su oni u dosluhu sa onima koji imaju moć da im to dopuste. Time je, umjesto straha Božijeg kao početka mudrosti, zavladao strah od ljudi kao početak gluposti.

Promišljanje o ovoj temi podsjeti me, između ostalog, i na jednu priču koju sam davno čuo, a tiče se dečanskog igumana Justina i onih već davnih vremena, sedamdesetih godina prošloga vijeka. Naime, jednom je jedan mladić, koji je kao siroče odrastao u Visokim Dečanima, upitao starca igumana zašto se u manastiru ne obnavlja monaštvo i ne dolaze novi ljudi, a čak ako neko i dođe, brzo se ispostavi da je tvrdoglav i da nije baš čiste pameti. Naravno da je bilo i drugih uzroka tome, ali je iguman tada kroz šalu naveo mladiću ovaj razlog: „Pa znaš, sinko, nema novih ljudi, jer ko god je pametan otišao je u Njemačku da radi”. Šala je, kao što znamo, uvijek ljekovita, ali često bolno pogađa u samu srž problema.

Šta je lijek?

A sada šalu na stranu: šta je za mene kao hrišćanina krucijalno u svemu ovome? Gdje je tu Bog i zašto on to dopušta? Mudri pjesnik bi rekao: „Bog kao Bog, ćuti i gleda”. Možda neki misle da bi on kao Bog trebalo nešto da uradi. Ali mi zaboravljamo da je On uradio, pokazao nam je put živeći među nama. Isus je na glupost prvosveštinika i Pilata odgovarao ćutanjem. Poučavao je samo one koji su htjeli čuti njegovu riječ i nije se suprotstavljao gluposti silom. Molio se Ocu za one koji su ga pljuvali i raspinjali, te je tako promijenio svijet i svjesnom žrtvom otvorio vrata novom vremenu. Ali mi smo – prvi ja među vama – to Njegovo poučavanje zaboravili. Svi bismo mi zapravo mogli mnogo naučiti iz Hristovog odnosa prema drugim ljudima, jer zaista ima bezbroj divnih primjera kao, recimo, onaj kad Hristos piše po pijesku pitajući one koji su držali kamenje u rukama s namjerom da ubiju ženu grešnicu: „Ko je od vas bez grijeha, neka prvi baci kamen”. Iako je među njima nesumnjivo bilo i zlih ljudi, uvjeravam vas da nije bilo nijednog glupog čovjeka, budući da su, dobro razmislivši, od svoje nakane svi odustali.

Hristos je glupost kao i druge ljudske slabosti liječio blagim oblogama, a savremeni svijet misli da je to moguće civilizacijskim dostignućima i zakonima. Meni se pak čini da je potrebno upotrijebiti i jedan i drugi lijek, ali mi kao da smo, nažalost, izgubili korak s vremenom i ne djelujemo ni u jednom pravcu konkretno. Čak mi se čini da se pojedinci raduju što ljudske slabosti oko nas cvjetaju i množe se. S druge strane, svjedoci smo i toga da su neki proglasili naše slabosti i nemoći za primjer dobre pobožnosti. Tim povodom trebalo bi da se zapitamo da li bi Hristos liječio slabe i iscjeljivao bolesne da su te slabosti bile same po sebi dobre i benigne? Kako god bilo, u naše dane – bilo to javno ili tajno, svjesno ili nesvjesno – ljudima se nameću loši primjeri nesrećnih ljudi za obrazac, za uzor, na šta mi odgovaramo ćutanjem i bježanjem. Drugim riječima, mi nismo spremni na žrtvu bez koje nijedno dobro nije moguće.

Nije li sve to možda znak naše sveopšte slabosti i nemoći naspram zahuktale i samouvjerene gluposti, koja gazi sve pred sobom, ničega se ne stideći, jer ona je uvijek u pravu!?

Kolumna vladike zahumsko-hercegovačkog i primorskiog Grigorija  preuzeta sa topportal.info

Negativna kampanja

Koncepcija sistema “Gornji horizonti“ je postavljena 1953. a realizacija započeta 1956. Koncepcija se zasniva na velikom vodnom potencijalu i kaskadnom rasporedu karstnih polja čiji geografski položaj omogućuje da se voda što duže zadrži na površini i optimalno koristi od kota 900 mnm do nivoa mora. Po koncepciji, širini obuhvata i ciljevima radi se o jednom od najvećih integralnih razvojnih projekata najvišeg nivoa značajnosti, sa brojnim ekonomsko – razvojnim, socijalnim, energetskim, vodoprivrednim, ekološkim, urbanim i drugim ciljevima.

Uz “Buk – Bijelu“ na području bivše države “Gornji horizonti“ su bili označeni kao najznačajniji neiskorišteni hidropotencijal.

Projektovanje je tada povjereno Energoinvestu iz Sarajeva uz saradnju sa Zavodom za vodoprivredu i drugim eminentnim projektantskim i istraživačkim organizacijama iz Sarajeva i Jugoslavije. Koncepciju sistema su podržale sve opštine istočne Hercegovine a uspostavljena je saradnja i sa opštinama i vodoprivrednim institucijama iz Republike Hrvatske.

Otkako se zadnjih pet – šest godina glasno počelo govoriti o ponovnom pokretanju ovog projekta tako su se u javnosti počela i brojna osporavanja. Ekološka udruženja iz doline Neretve, ali i neki poslanici u Saboru Hrvatske vodili su čitave kampanje protiv “Gornjih horizonata“  tvrdeći kako će taj projekat ugroziti cijelu dolinu Neretve i od nje napraviti slanu pustinju, jer se, po njihovim navodima, voda iz sliva Neretve nasilno prevodi u sliv Trebišnjice te time ugrožavaju izvori Bune, Bunice, Bregave, kao i veliki broj izvora u dolini Neretve, Hutovo blato, pa čak i Malostonski zaliv.

Nema štetnog uticaja

Dr  Petar Milanović, profesor koji je značajan dio svog radnog vijeka posvetio izučavanju ovog područja u Hercegovini i koji je najpozvanije ime koje može govoriti o ovoj temi apsolutno odbacuje tvrdnje o negativnom uticaju sistema “Gornji horizonti“ na dolinu Neretve i jug Hrvatske. Postavlja pitanje kako “Gornji horizonti“ mogu uticati na zaslanjivanje Neretve, ako još nije ni počela njihova gradnja, ali i daje odgovore utemeljene na naučnim istraživanjima.

Profesor Milanović koji je predavao hidrogeologiju krša na mostarskom Građevinskom fakultetu navodi kako su “Gornji horizonti“  prije svega vodoprivredni projekat usmjeren na odbranu od poplava, navodnjavanje, proizvodnju hrane i vodosnabdevanje dok je energetika važna komponenta koja treba da omogući realizaciju svega nabrojanog. Pored toga, napominje on,  važna komponenta ovog dijela projekta HET-a je povećanje minimalnih proticaja kroz urbani dio Stoca, što istovremeno donosi nove količine vode u Park prirode “Hutovo blato“ u sušnom periodu. Takođe je predviđeno da se uradi priključak na tunel Fatnica – Bileća i izgradi kanal (vještačka rijeka) kroz Bilećko polje sa obavezom da u vegetacionom periodu minimalni proticaj bude 1.5 kubik u sekundi.

“Projektom ‘Gornjih horizonata’ predviđeno je i djelimično prevođenje voda (oko 30%) koje pripadaju slivu Neretve (Bune, Bunice i Bregave) u već izgrađeni dio sistema i preko Popovog polja i Kompenzacionog bazena Svitava ove vode se vraćaju u Neretvu. Vode se prevode u kišnom periodu godine i na taj način smanjuje ili eliminše opasnost od poplava, dok u sušnom periodu vode za prevođenje nema. Sva tri toka (izvora) raspolažu dijelovima slivova koji ne ulaze u bilans voda ‘Gornjih horizonata’ pa se na njih ne može uticati izgradnjom planiranih objekta. Brojne analize su pokazale da uticaj ovog prevođenja ne narušava režim isticanja na Buni, odnosno da je zanemariv. Proticaji Bunice i Bregave se znatno smanjuje u periodu velikih i srednjih voda dok u sušnom periodu nema uticaja ili je zanemariv“, objašnjava dr Milanović. Ističe da minimalni protoci na ovim vrelima ni u kom slučaju nisu ugroženi.

Dalje, kaže da će voda koja će u sušnom periodu  biti akumulirana u dvije akumulacije na nivou nevesinjskog horizonta imati prije svega vodoprivrednu namjenu, odnosno navodnjavanje i održavanje proticaja kroz Stolac.

“U prirodnim uslovima kada je sušni period isticanje na vrelima Bregave je oko 450 l/s, ali zbog poroznog korita do Stoca opstane 100 do 150 l/s pa je kroz urbano područje tečenje vode jedva primjetno. Zbog toga projekt predviđa tehnička rešenja kojima bi se smanjilo gubljenje vode duž korita, a u sušnom periodu omogućilo dovođenje dodatnih količina tako da minimalni proticaji nikad ne budu manji od 1,5 do 2 kubika u sekundi što je znatno više od sadašnjih minimalnih proticaja. Vode koje poniru u koritu Bregave nizvodno od Stoca ističu duž oboda Deranskog Blata. Na taj način će se dotok voda u Park prirode “Hutovo Blato“ višestruko povećati u sušnom periodu“, tvrdi profesor za topportal.info.

On podsjeća da su  na osnovu istražnih radova, mjerenja i analiza, od 1985. godine do sada,  razne institucije i autori uradili veći broj elaborata i matematičkih modela koji nedvosmisleno podržavaju realizaciju ovog projekta.

“Brojne hidrološke i hidrogeološke analize i matematički modeli su pouzdano dokazali da opasnost od presušivanja Bune, Bunic i Bregave ne postoji. Da je postojala i najmanja sumnja u tu mogućnost o Gornjim horizontima se ne bi razmišljalo“, naglašava dr Milanović.

Napominje i kako je desetočlana stručna komisija federalnog Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske istraživala uticaj koji izgradnja ovog sistema može da ima na režim voda u širem području, te nije osporila dalju realizaciju „Gornjih horizonata“.

Sedam elektrana

Direktor HE “Dabar“ Željko Zubac podsjeća kako cijeli projekat pokrenut još 50-tih godina prošlog vijeka, te da su u prvoj fazi urađene hidorelektrane na Trebišnjici, te HE Dubrovnik.

“Tokom izgradnje projekat je evoluirao u pravcu što ravnomjernijeg doprinosa razvoju čitave Hercegovine uz podjednaku zaštitu vodnih resursa i životne sredine u svakom dijelu ove regije, pa je prvobitna koncepcija dopunjena sa elektranama HE Trebinje II i PHE Čapljina. Kao dio prve etape bila je započeta  izgradnja HE Dubrovnik II. Druga etapa razvoja tog projekta, pod nazivom ‘Gornji horizonti’, započeta je izgradnjom tunela Dabarsko polje – Fatničko polje (pušten u pogon 1986.) i Fatničko polje – akumulacija Bileća (pušten u pogon 2006.). Slijede finalizacija druge etape kojom se Hidrosistem Trebišnjica proširuje na ostale planirane objekte na Gornjim horizontima, od kojih su najveći akumulacije ‘Zalomka’ i ‘Nevesinje’ i hidroelektrane: HE  Nevesinje, HE Dabar i  HE Bileća“, objašnjava Zubac.

On napominje da su ispunjeni svi potrebni uvjeti i ispoštovani evropski i svjetski standardima kada je u pitanju zaštita okoline.

“Urađena je Studija zaštite životne sredine u skladu sa svim standardima, na osnovu koje je dobivena ekološka dozvola. Znamo da je ista bila predmet i sudskog procesa, ali je i na sudu potvrđeno da nema nikakvih negativnih utjecaja na životnu sredinu“, kaže Zubac.

On objašnjava kako je Hercegovina tipično karstno područje sa najvećom količinom padavina u Evropi, bogato podzemnim vodama.

“Područje Istočne Hercegovine je vjekovno vodilo bitku za ‘vodu i protiv vode’. U kišnom periodu voda je plavila velike površine, dok je ljeti nestajala duboko u podžemlju. Gradnjom hidrosistema Trebišnjica i Gornji horizonti postiže se osnovni cilj – zadržati što više vode što duže na površini kako bi omogućili korištenje iste za različite potrebe – vodosnabđevanje, navodnjavanje, energetika, turizam“, ističe Zubac.

On napominje da su “Gornji horizonti“ najveći je integralni razvojni projekat u ovom dijelu Evrope, te da ga čini sedam elektrana sa šest akumulacija koje su međusobno povezane tunelima i kanalima.

Pozitivni efekti

Najangažovaniji čovjek na projektu “Gornji horizonti“, poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske i izvršni direktor za proizvodnju i tehničke poslove u Hidroelektranama na Trebišnjici (HET) Ilija Tamindžija tvrdi da ne postoji nijedan argument koji govori da “Gornji horizonti“ ugrožavaju bilo šta u slivu Neretve.

„Štaviše, imaju pozitivne efekte, jer u režimu malih voda oplemenjuje izvore istih, a u režimu velikih voda zadržavanjem određene količine voda u “Gornjim horizontima“ onemogućavaju se poplave. Sve  priče koje smo do sada slušali bile su populističke i nisu bile zasnovane na stručnim mišljenjima tako da ih možemo posmatrati  s jedne strane i kao zlonamjerne, usmjerene u smislu sprečavanja razvoja ovog dijela Republike Srpske“, ističe Tamindžija.

On napominje da su “Gornji horizonti“  dobili sve potrebne dozvole u bivšoj državi i da je projekat prošao reviziju svih tadašnjih najjačih imena i stručnjaka iz navedene oblasti

“I nikada niko iz struke nije iznio negativan uticaj ‘Gornjih horizonata’ na bilo šta nizvodno“, dodaje Tamindžija.

Naglašava da su ‘Gornji horizonti“ projekat koji treba oživjeti i preporoditi istočnu Hercegovinu, ali imati pozitivne efekte na cijelu regiju, pa i na susjednu Hrvatsku, jer se povećanim obimom voda javlja potreba izgradnje HE “Dubrovik 2“.

Završetkom samo prve elektrane HE “Dabar“  bilans proizvodnje HET-a će se  povećati blizu 50 posto,  a završetkom izgradnje cijelog projekta “Gornji horizonti“ hidrosistem Trebišnica će biti jedan od kvalitativno najjačih hidroenergetskih sistema u ovom dijelu Evrope.

Uz količine struje i novac koji će istočnohercegovačke opštine dobivati  za naknade za potopljeno zemljište i vodni doprinos, “Gornji horizonti’ donijeće i na stotine radnih mjesta u Hercegovini.

Ključni objekti sistema Gornji horizonti

• akumulacije u Nevesinjskom polju:

– akumulacija Nevesinje na profilu Pošćenje i akumulacija Zalomka na profilu Rilja;

• HE Nevesinje koja koristi vode akumulacije Zalomka i upušta ih u akumulaciju Nevesinje
• HE Dabar koja koristi vodu iz akumulacije Nevesinje i prevodi vode rijeke Zalomke u Dabarsko polje;
• kanal kroz Dabarsko polje;
• derivacioni tunel koji povezuje Dabarsko i Fatničko polje
• kanal kroz Fatničko polje,
• derivacioni tunel koji povezuje Fatničko polje sa Bilećkom akumulacijom
• „HE Bileća“

Zašto Neretva zaslanjuje?

“Što se tiče uticaja Gornjih horizonata na zaslanjivanje Neretve do Čapljine, o čemu se priča godinama  tu nema potrebe za bilo kakvim stručnim objašnjenje. Do sada ni jedna akumulacija, ni jedna brana i ni jedna elektrana koje su predviđene projektom Gornjih horizonata nije izgrađena i još će proći dosta vremena da se ovi objekti završe i budu u funkciji. Prema tome uzroci zaslanjenja, koje je nesumnjivo, su drugi a posljedica su prirodnih i antropogenih faktora. Veći dio delte Neretve je neznatno iznad nivoa mora i pod uticajem je kolebanja nivoa mora što ima uticaja i područje van samog korita Neretve pa čak i na neke izvore po obodu Neretvanske doline. Dno Neretve je ispod nivoa mora. To zna svaki stanovnik delte Neretve. Jedan od mogućih uzroka zaslanjenja, pominje Z. Barbalić, iz Zavoda za hidrotehniku u Sarajevu u članku ‘Uticaj izgradnje kompenzacionog bazena Svitava na rješavanje vodoprivrednih problema donje Neretve’ (1978). Intenzivna eksploatacija šljunka od Metkovića do Gabele za više od 20 puta premašuje količinu šljunka koju Neretva donosi pa dolazi do produbljivanja korita što pogoduje njenom korištenju za plovidbu. Ali pitanje je kako to utiče na prodor slane vode uzvodno. Koliko znam rađena su brojna istraživanja i osmatranja na tu temu pa treba prikazati rezultate. Jedno je sigurno da Gornji horizonti do sada nisu ni mogli da utiču jer još ne postoje“, objašnjava profesor Milanović.

Izvor: topportal.info

Poklon kupcima

Iako je tada ocijenjeno da je riječ o vrlo rijetkim nalazima koji su još pronađeni samo na području Trebinja, kao i da je to prvi nalaz takve vrste pronađen na području Veleža, to je ukazivalo na mogućnost pronalaska drugih, možda i bolje sačuvanih fosilnih ostataka.

I dok fosili riba iz Podveležja do danas nisu paleontološki detaljnije istraženi, kao ni lokalitet pronalaska, kako je to u svom radu „Paleontološki značaj krednih sedimenata u Hercegovini“ naveo geolog Goran Glamuzina, ovih dana pronađen je novi nalaz.

Zanimljivo, kamenu ploču s fosilom ribe pronašao je isti čovjek kao i onu od prije devet godina, Salem Maksumić koji se, inače, bavi iskopavanjem kamenih ploča za potrebe građevinarstva. Dok je fosil ribe iz 2009. godine bio dug osam, ovaj je, kaže Maksumić, dug 20 centimetara.

- Pronašli smo ga na nadmorskoj visini od oko 1.600 metara i puno je bolje sačuvan od onoga koji su stručnjaci pregledali. Ali nekoliko puta do sada smo pronalazili te fosile i uglavnom smo to poklanjali našim kupcima i prijateljima - priča Maksumić.

Stručnjaci znaju

Stručnjake o novim nalazima nisu obavještavali, jer, kako navodi, oni znaju za njih.

- Zvali smo ih jednom, bili su, mogli su i mogu doći. Tu smo još neko vrijeme jer uskoro, zbog niskih temperatura, obustavljamo rad do proljeća - kazao nam je u telefonskom razgovoru Maksumić.

Izvor:Avaz.ba

 Bilećka džipijada je uvrštena u kalendar zvaničnih manifestacija OFF ROAD saveza BiH, upravo ona i odlučuje prva tri mjesta u ukupnom plasmanu. Organizatori i više nego zadovoljni.

“Ovo je jedna od najjačih manifestacija u regionu. 100 odsto sa sigurnošću to mogu da kažem. Ova manifestacija je kao slava, ako nekome odete na slavu taj će vam i doći”, rekao je Aleksandar Dangubić, organizator.

Na tri poligona u blizini Bileće danas su se pored domaćina provozali učesnici iz cijele BiH, Crne Gore i Srbije. Stiglo ih je više od 100.

Peta bilećka džipijada okupila je i najviše učesnika. Adrenalina nikome nije falilo ni učesnicima a ni publici. Ne fali ni nama i mi smo odlučili da se provozamo.

ATV

Naplata komunalnih usluga u odnosu na prethodne godine povećana je za 20 odsto, dok preduzeće pozitivno posluje i redovno izmiruje sve obaveze. Podršku za dalje projekte najvaljuje i lokalna uprava.

– Ušli smo u jednu potpuno novu priču oko gradske čistoće kroz odvajanje, presovanje i reciklažu kartonske ambalaže. Takođe, stižu i novi kontejneri i kante – navodi načelnik opštine Milenko Avdalović.

Za adaptaciju prostorija uloženo je 32.000 KM, dok je još toliko izdvojeno za opremu. Značajan dio sredstava obezbijedili su donatori iz Norveške, a saradnju najavljuju i za naredni period.

RTRS

Sav novac za restauraciju hrama Rođenja Presvete Bogorodice darovali su mještani Ljubinja i pojedinci iz inostranstva.

"Crkva je nešto što se ne radi odjednom, neke se grade čak i generacijama, tako da u ovom hramu ima još mnogo toga da se radi, i radiće se", uvjerava Saša Kojović, paroh ljubinjski.

U planu su izrada ikonostasa, oslikavanje, uređenje pristupnih staza.

Započeti građevinski radovi trebalo bi da budu završeni do kraja godine. Cilj restauracije hrama je da, osim života crkve, vjernici i turisti na jednom mjestu dobiju presjek postojanja života i kulture tokom dva milenijuma.

RTRS

Tunel je dužine 1.816 metara, a izvođač je bio Integral inženjering. S obzirom na to da će služiti samo za prevođenje plavnih voda iz Bilećkog polja u hidroakumulaciju „Bileća“, profil tunela nešto je veći od tri metra.

„To za Hidroelektrane na Trebišnjici znači sigurnost u radu, bez tih pritisaka sa gornjih horizonata dobiće se novi dotoci u akumulaciju“, izjavio je Vedran Furtula, rukovodilac sektora investicione izgradnje ZP Hidroelektrane na Trebišnjici a.d.

Cijeli projekat vrijedan je 7,6 miliona maraka i potpuno ga finansira preduzeće „Hidroelektrane na Trebišnjici“. Vodoprivredna osnova za taj objekat urađena je još 1986. godine, a sastavni je dio projekta "Gornji horizonti".

RTRS

Direktor za proizvodnju i tehničke poslove u HET-u Ilija Tamindžija naglasio je da je nakon posljednjih velikih poplava formiran stručni tim za rješavanje ovih problema u Bilećkom polju, te da je jedan od zaključaka bio da se izgradi tunel za odvođenje voda iz polja, kako mještani ne bi bili ugroženi. 

Tamindžija kaže da je tunel izgrađen zbog potreba stanovništva, da HET od tunela nema direktnih pozitivnih hidroenergetskih efekata, ali da će se eliminacijom polava u Bilećkom polju ostvarivati maksimalni rezultati iz postojeće akumulacije. 

O značaju tunela za Bileću govorio je i načelnik ove opštine Miljan Aleksić, koji je izrazio zadovoljstvo što je došao kraj mukama stanovnika naselja koja su bila izložena plavljenju. 

Tunel je sastavni dio projekta "Gornji horizonti".

SRNA

Meteorolozi i za danas najavljuju snijeg i susnježicu. Prestanak padavina očekuje se tokom noći. Početak naredne sedmice donijeće vedro i hladno vrijeme.
Radnici i mehanizacija Nevesinjeputeva od juče su u punom su pogonu. Prohodne su sve magistralne i regionalne saobraćajnice, sem dionice regionalnog puta Kifino Selo – Ulog preko Morina. Mašine su jutros upućene prema Trusini, Ćesimu i Zijemljima. Vozačima se u svakom slučaju preporučuje oprezna vožnja.

Radio Nevesinje

Prema riječima rukovodioca ove službe Moma Beatovića sa čišćenjem su počeli juče popodne, ali zbog pojačanog inteziteta padavina prinuđeni su uvesti nove mašine, mimo protokola. Vrši se i redovno posipanje abrazivnim materijalom.

I na autobuskoj stanici su nam potvrdili da su svi autobusi stigli na vrijeme, po redu vožnje, a otišli su i autobusi Jugoprevoza za Trebinje i Podgoricu.

Tehnički direktor Komus-a Mile Vujičić nam je rekao da radnici ovog preduzeća čiste glavne ulice cijelu noć, ali zbog inteziteta padavina ubrzo sve izgleda kao da nije čišćeno. Za sada se održavaju glavne gradske sobraćajnice.

Čisti se i prilaz Domu zdravlja. Ukoliko dođe do prestanka padavina od snijega će se oslobađati i sporedne ulice, te pristupi javnim ustanovama, kaže Vujičić.

Radio Gacko

Kako su se mijenjale bilećke vlasti tako su Baljcima stizala obećanja, ali im, do danas vodu niko nije doveo. Ipak, još joj se nadaju oni koji bi u selu rado pokrenuli biznis.

“Ja koji sam porijeklom iz ovoga sela obećavam da ću obnoviti svoje imanje i napraviti proizvodnu djelatnost za proizvodnju mesa i mesnih prerađevina i da pokušam da zaposlim seljane Baljaka”, rekao je Milan Tomanović iz sela Baljci.

U obećanja lokalnih političara više ne vjeruju, pa pozivaju republičke vlasti da im se smiluju. Sramota je, kažu, da u selo sa 120 domaćinstava i oko 400 stanovnika voda nikad nije stigla.

ATV

O otkazima u opštini ne razmišljaju ali ni o uslovima rada pijačnih prodavaca. Kažu u potrazi su za nekim ko ima deblji novčanik i ko ne bi žalio uložiti u pijacu.

“Radiće se najvjerovatnije po principu javno-privatnog partnerstva. Pa će biti neki privatni partner sa parama i naša komunalna organizacija da naprave novu pijacu. To bi bilo poželjno da se uradi u narednih godinu-dvije dana”, rekao je načelnik Odjeljenja za urbanizam u Gackom Aleksa Zelenović.

Uređenje gradskog jezgra poslije dvije decenije došlo je na red pa valjda dođe i pijaca. Prodavci su već pripremili deblju garderobu jer gatačke zime i debeli minus treba izdržati. Gačani su navikli da se pijačnim danom moraju prošetati, tako da u ulici pored pijace nastane pravi kolaps.

ATV

Na Graničnom prelazu Orašje juče je uhapšeno lice čiji su inicijali Z.V, koje potražuje Osnovni sud u Bihaću zbog prevare, a Policijska stanica Bihać zbog utaje. 

Dan ranije, 11. decembra, na istom prelazu pri izlasku iz BiH uhapšen je državljanin BiH i Hrvatske čiji su inicijali A.Ј, jer ga potražuje Opštinski sud u Tuzli zbog krivičnog djela oštećenje tuđe stvari. On je predat službenicima Sudske policije Orašje. 

Pri ulasku u BiH na Graničnom prelazu Brod uhapšen je državljanin BiH i Srbije čiji inicijali su M.M. jer je za njim Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo raspisalo potragu zbog šumske krađe. 

Službenici Јedinice granične policije Aerodrom Sarajevo su na letu za Keln uhapsili ženu sa inicijalima E.O. nakon što je ustanovljeno da je potražuje Opštinski sud u Živinicama radi izdržavanja kazne zatvora. Ona je predata službenicima Odjeljenja sudske policije Kantona Sarajevo.

Izvor: SRNA

Vukoje je rekao da su stanovnici obaviješetni o tome da voda nije upotrebljiva dok ne bude ponovljena analiza uzorka.

„Odmah smo dali da se uradi analiza i sutra ćemo dobiti rezultat„, kaže Vukoje.

On je naveo da je bakterija pronađena prilikom redovne kontrole vode, te dodao da se dva puta mjesečno uzimaju uzorci koji se šalju na analizu.

Vukoje kaže da su sada prinuđeni da pojačaju dezinfekciju vode, ali u dozvoljenim granicama.

SRNA

Najkišovitiji dan u novijoj istoriji Nevesinja bio je 1. decembar 2014. godine kada je palo 120 litara kiše po metru kvadratnom.

Od kada se vrše redovna meteorološka mjerenja godina sa najviše padavina u Nevesinju bila je 2010. kada je palo 3.118 litara vodenog taloga. Samo u novembru te godine palo je 657 litara što je uzrokovalo najveće poplave u posljednjih 70 godina.

Meteorolozi za danas najavljuju hladnije vrijeme, a u večernjim časovima očekuje se i snijeg. Za narednu sedmicu prognozira se sunčano i hladno vrijeme.

Radio Nevesinje

Momčilo Vukotić, predsjednik SO Nevesinje navodi da su plate funkcionera uvijek bile u zakonskim okvirima, ali biće realnije poslije ove sjednice.

Iz opozicionog SDS-a ističu da sve dok su plate i naknade u zakonskim okvirima, ne žele tu temu komentarisati. 

Pozicija još nije dogovorila gdje će ušteđeni novac biti usmjeren. Koalicija će procenat umanjenja saopštiti na sjednici, do kraja decembra. Tada će odbornici razmatrati i prijedlog budžeta za narednu godinu.

RTRS

S obzirom na to da je na ovom prostoru granica teška za kontrolu GP BiH poslala je u Trebinje značajan broj policajaca iz jedinica za podršku, kao i vozila i preteću opremu za nadzor granice.

- Što se tiče te priče o migrantima ona u stvari nikada nije ni prestajala, samo se mijenjao intenzitet ilegalnih prelazaka. Novina jeste da je sve veći broj migranata koji se kreću u gripana. Nekada dva do tri a sad već osam do devet članova, priča nam Aleksandar Krsmanović, komandir GP BiH Јedinica Trebinje.

Novina u odnosu na raniji period su ilegalni prelasci i iz Hrvatske. Situaciju budno prate i pripadnici PU Trebinje.

- Naše aktivnosti su pojačane. Kako uniformisane policije, tako i operativnog sastava ove policijske iprave u zonama naše odgovornosti, dodaje Siniša Laketa,načelnik Sektora policije u PU Trebinje.

Kroz istočnu Hercegovinu pokušavaju da stignu do zemalja zapadne Evrope. Alžirci, Libijci, Marokanci, Palestinnci, Pakistanci, Iračani...

- Migracija nije zaustavljena i Balkanska ruta i dalje funkcioniše. Ne smanjuje se priliv na evropsko tlo, kaže Raljdoš Đurović, direktor Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila.

 Migrantska ruta kreće iz Grčke prema Albaniji, preko Crne Gore, BiH, ka zemljama zapadne Evrope.

Međusobni sporazum između Albanije i Crne Gore o vraćanju migranata u zemlju iz koje su došli, ne poštuje ni jedna od ove dvije države.

Zbog toga ispašta BiH. Broj migranata se povećava, a mjesta u azilantskom i imigracionom centru više nema.

RTRS

Pećina u Lukovicama pucala je i ranije. Posljednji put, prije sedam godina. A za sve su krive obilne padavine koje su prepunile podzemna jezera.

“Mislim da je ovo jedinstven primjer na ovim krajevima. Vidite u ljetnom periodu nema dovoljno vode za piće a sada toliko obilje ove vode koja se nakupi. Ja i moj brat Zdravko smo 2010. godine išli u dio gdje je najveće drveće, mjerili smo na najvećoj dubini bilo je preko 25 metara vode”, rekao je Radomir  Radmilović iz sela Lukovice.

Da je dio sela odsječen od Gacka, brzo se pročulo opštinom. U šali Gačani kažu –  sreća pa je načelnikova kuća ostala na našoj strani.

ATV

“Mi smo partija trećeg puta, regionalnog karaktera koja svoje odluke donosi na osnovu svog programa i mi smo partija koja je otvorena prema svim drugim partijama”, rekla je odbornik Snaga Hercegovine Branka Radmilović.

Ni sam predsjednik parlamenta ne vidi izlaz iz ove situacije. Blažo Vujović kaže da dogovora među odbornicima nema ni na vidiku. Svako vuče na svoju stranu a najviše ispaštaju Bilećani priznaje predsjednik.

“Sigurno nije dobro da se ne poštuje budžetski kalendar da se nije usvojio budžet vezano za budžet u zakonski predviđenom roku ali šta je tu je pokušavali smo da pripremimo i nismo uspojeli da pripremimo skupštinu na vrijeme”, rekao je predsjednik SO Bileća Blažo Vujović.

A od prošlog zasjedanja prošla su tri mjeseca. Bilećkom skupštinskom salom i danas je odzvanjala galama, a pljuštale su uvrede i psovke. Sa dnevnog reda odmah na početku skinuta je i tačka o etičkom kodeksu odbornika.

ATV

Bilećki načelnik danas je na slavi,  pa za naše pitanja nije imao vremena. Njegov zamjenik kaže da će uz pomoć Vlade koja će im dati garanciju uskoro pronaći i banku.

“Zapelo nam je kod komercijalnih banaka, međutim ja smatram da ćemo to brzo riješiti, najkasnije do 15 januara pronaćemo banku koja će prihvatiti ove uslove”, rekao je Milorad Radović, zamjenik načelnika Bileće.

Opština je jednostavno prezadužena, već se vraćaju tri kredita i jedna pozajmnica izračunali su u opoziciji. Radikal Dragan Babić kaže da  Bileća grca u dugovima.

“I taj kredit kada dođe on se neće zadržati duže od dva dana na računu. I ponovo poslije dva tri mjeseca opština će doći u istu situaciju kao što se nalazi i sada jer se ne radi ništa”, kazao je Dragan Babić, odbornik SRS RS.

Opština već  duguje 7 .100.000  maraka. Novi kredit od tri miliona je neophodan jer drugog izlaza nema poručuju iz bilećke administrativne službe.

ATV