Najtraženija radna snaga u Hercegovini su građevinski radnici, kojih je sve manje, a gradilišta, naročito u Trebinju, sve više.

Za kvalifikovanom radnom snagom, zidarima, tesarima i armiračima građevinske firme tragaju po cijeloj BiH, a ponekad ih dovode i iz susjednih zemalja. Za njima ne zaostaju ni zanatlije poput keramičara i parketara, kojih na berzi rada nema.

U Trebinju, koje je najveće gradilište u Hercegovini i gdje građevinska sezona traje i 300 dana u godini, majstori stižu iz Gradačca, Kaknja, Zenice i drugih dijelova BiH, pošto hercegovačke radne snage nema dovoljno ili se nerado hvataju mistrije i betona. Posebno, jer se u Trebinju u 2018. godini planirana gradnja pet novih stambenih zgrada.

U jednoj od najvećih građevinskih firmi u Hercegovini kažu da se dovijaju na različite načina da obezbijede građevinare, ali da je to postao ogromni problem.

- Radnici su iz cijele BiH. Za sada ih „ne uvozimo“ iz susjednih država, ali naći kvalifikovanog radnika u građevinarstvu je pravi problem - kaže za „EuroBlic“ inženjer u ovom preduzeću. U ovoj firmi pokušavaju da jedan broj nekvalifikovanih radnika kvalifikuju za određene zanate, kako bi od domaće radne snage dobili majstore, ali to teško ide.

- Pokušavali smo da nekvalifikovanu radnu snagu osposobimo za armirače, tesare i druge majstore, ali nisu zainteresovani. Kvalifikovanih radnika na našem tržištu nema dovoljno već dvadest godina. To je posledica što je radnik u građevinarstvu decenijama bio zapostavljen u odnosu na druge radnike. Ostali su se smatrali majstorima, a građevinari običnim radnicima, iako su to  jako složena zanimanja – objašnjavaju u ovom građevinskom preduzeću. Preduzimači se snalaze, pa angažuju podizvođače radova sa teritorije cijele BiH, koji imaju kvalifikovanu radnu snagu, iako, kako kažu, ni oni nemaju dovoljno kvalifikacija koje su potrebne građevinarima u Hercegovini.

Na sjednici Skupštine opštine Nevesinje odbornici su većinom glasova usvojili konačnu verziju budžeta za 2018. godinu prema kojoj su prihodi i rashodi projektovani na iznos od 8.313.613 KM. Posljednje ovogodišnje zasjedanje proteklo je u širokim diskusijama i oprečnim stavovima vlasti i opozicije.

U uvodnom izlaganju v.d. načelnika Odjeljenja za finansije  Zorka Umićević podsjetila je da je nakon usvojenog Nacrta budžeta o najvažnijem opštinskom dokumentu provedena javna rasprava, a dobivena  je i saglasnost Ministarstva finansija RS. Prema njenim riječima, u odnosu na Nacrt budžeta,  smanjeni su rashodi za plate funkcionera i odborničke naknade, troškovi telefona i naknade političkim partijama i ta sredstva su usmjerena u budžetsku rezervu i pojedine grantove.

Tokom odborničke diskusije  vlast i opozicija ponovili su ranije oprečne stavove vezane za budžet.

Odbornici SDS-a su poručili da je budžet potrošački i predizborni. Kritikovali su kreditno zaduženje, a ukazivali su i da je došlo do smanjenja investicija iz izvornih prihoda.  Prigovorili su i da je došlo do povećanja rashoda kod većine budžetskih korisnika.

Iz SNSD-a su uzvratili da planirani budžet pokazuje organizovanost i društvenu odgovornost vladajuće koalicije. Naglasili su da je  Nevesinje trenutno veliko gradilište i  da su za narednu godinu planirane  rekordne kapitalne investicije. Odbacili su i tvrdnje opozicije da  Vlada RS ne pomaže dovoljno opštinu.

Iz Socijalističke partije su poručili da je budžet realan i pravedan.  Smatraju da nije bitno ko je pokrenuo incijative, ako je rezultat ušteda u budžetu i pravednija raspodjela prihoda.

Načelnik opštine Milenko Avdalović rekao je da prilikom izrade Prijedloga budžeta nije bilo politikanstva i da je urađen po mjeri svih budžetskih korisnika. On je izrazio očekivanje da će planirane investicije u narednoj godini potpuno promijeniti sliku grada.

Amandman SDS-a kojim je traženo više sredstava za Udruženje „Osmjeh više“ nije dobio potreban broj glasova, mada je skupštinaska većina poručila da će podržati višečlane porodice.Nisu prihvaćeni ni amandmani PDP-a vezani za omladinsku politiku i idejno rješenje tunela na Grepku, ali je naknadnim pojašnjenjem  zaključeno da je to tehničko pitanje koje će biti riješeno od nadležnih službi.

Nakon dvočasovne diskusije odbornici su većinom glasova usvojili budžet za narednu godinu, a potom i Odluku o izvršenju budžeta.

Dvadeset pet godina od formiranja, lokalna administracija Istočnog Mostara, umjesto u Zijemljima, sjedi u Nevesinju. Brojni apsurdi su vezani za Istočni Mostar - sastavljena je od tri nezavisne i međusobno putno nepovezane teritorije. U opštini nema preduzeća, nema škole, ambulante, pošte, policijske stanice, prodavnice, prilazni putevi su makadamski.

Preseljenje administracije u namjenski renoviran objekat u Zijemljima, mora biti prvi korak. Način rada SDS-ove vlasti, tvrde iz SNSD-a, je nelegalan i nezakonit. Od načelnika Opštine Nevesinje traže da otkaže besplatno podstanarstvo šestočlanoj administraciji.

"Sa sjedištem u Nevesinju, građani ne dobijaju ništa. Građani ne poznaju ljude koji rade u administraciji, dolaze samo jednom godišnje kada je slava", rekao je predsjednik Opštinskog odbora SNSD Istočni Mostar Gordan Račić

Za renoviranje objekta u Zijemljima, Vlada je izdvojila sedamdeset hiljada maraka. Kupljen je namještaj i preseljen dio dokumentacije, tvrdi načelnik Istočnog Mostara. 

"Јedini problem je internet veza, imamo pregovore sa operaterom. Јa se nadam da će do biti uskoro. Do proljeća sigurno da hoće", kaže načelnik opštine Istočni Mostar Božo Sjeran.

Tristo hiljada maraka budžeta, Opština skrpi od indirektnih poreza, nadoknada za šume, Vladinih grantova i jedva oko hiljadu maraka poreza na nepokretnosti. SDS-ova većina izglasala je privremeno finansiranje za naredno tromjesečje. Iz SNSD-a pozivaju republičke institucije da ne usvoje budžet Opštine.

Predstavnici Udruženja oboljelih od multipla skleroze regije istočne Hercegovine sa sjedištem u Nevesinju podijeliće sutra pomoć za socijalno ugrožene porodice iz ove hercegovačke opštine.

Udruženje građana "Multipla skleroza" Istočne Hercegovine šestu godinu zaredom obezbijedilo je božićne veselice i pakete pomoći za višečlane, socijalno ugrožene porodice sa područja Nevesinja.

Pomoć je prikupljena u saradnji sa opštinskom upravom, brojnim darodavcima, javnim preduzećima i građanima koji su donirali sredstva.

Najradosniji hrišćanski praznik Božić, uz prazničnu i svečarsku trpezu dočekaće i 68 socijalno ugroženih porodica i 12 pojedinaca zahvaljujući ljudima dobre volje.

Darovi koje su dobili mnogo im znače, kažu, a još više saznanje da nisu zaboravljeni i sami sa svojim problemima.

Snježan Glogovac kaže da im dosta znači što su ljudi dobre volje pomogli njemu i drugima. Zahvaljuje se svima, te im želi srećne praznike.

Zahvalna je i Zvjezdana Kijac ljudima dobre volje i širokog srca, jer su im obezbjedili da proslave Božić.

Milan Zurovac iz Nevesinja koji je prethodnih godina darovao božićne pečenice socijalno najugroženijim porodicama iz nevesinjske opštine danas je humanitarnu aktivnost proširio i na Foču. Akcija je organizovana u saradnji sa fočanskim Centrom za socijalni rad.

Cijelom Hercegovinom danas se širio miris božićne pečenice. Jagnjetina ili prasetina sa ražnja mora biti dio praznične trpeze. Na to su navikli i stari i mladi.

“Od kada sam ja prohodo, imam 47 godina uvijek sam sa roditeljima pekao, ne pekao nego veselio. Kod nas je običaj ne valja reći pekao nego veselio i ovo se zove veselica”, rekao je Neđo Božić iz Trebinja.

“To je nekako naša tradicija srpska, hercegovačka to je nekako doživljaj i običaj. Mi ovo praktikujemo svake godine”, rekao je Stefan Škorić iz Trebinja.

Pred kućom Marića danas se zavijorila trobojka a u garažu se sjatio komšiluk. Božićke se okreću, pjesma se ori i nazdravlja se domaćom lozom. A upravo od loze zavisi i kakva će pečenica ispasti kaže Ranko.

“Uvijek moraš biti prisutan. Ne smije se napiti, mora se malo popiti ali ne smije se boga mi napiti da ode kako ne treba2, rekao je Ranko Marić iz Trebinja.

Recept za dobru božičnu pečenicu je dobro raspoloženje, veselo društvo tiha vatra i okretanje jedno četiri do pet sati.

Veliki broj Nevesinjaca okupio se na Badnje veče u porti hrama Voznesenja Gospodnjeg gdje je obavljeno osvještanje i nalaganje badnjaka.

Večernju liturgiju služili su mjesni sveštenici, a nakon toga je sabrane vjernike blagoslovio episkop zahumsko-hercegovački Grigorije. Svetkovina koja simbolizuje zajedništvo, ljubav i slogu i najavljuje dolazak najradosnijeg hrišćanskog praznika protekla je u lijepoj atmosferi i po prijatnom vremenu za ovo doba godine.

Vladika Grigorije poželio je Nevesinjcima srećno i blagosloveno Badnje veče, poručivši im da otvore svoja srca.

– Hvala vam što se okupljeni oko svetog hrama i badnjaka grijete ljubavlju Božijom u sred junačkog i stradalnog Nevesinja – rekao je Grigorije. Poručio je vjernicima da paze i slušaju jedni druge, da čine dobra djela i čuvaju se teških riječi.

Davno nastala izreka „Hercegovina cijeli svijet naseli, a sebe ne raseli“ posljednjih godina postaje sve manje aktuelna, bar kada je nevesinjska opština u pitanju.

Istina, glavni razlog smanjenja broja stanovnika nisu migraciona kretanja koja su za ovo područje bila svojstvena nekoliko decenija unazad, već je to visoka stopa mortaliteta.

Prema podacima Matične službe, u 2017. godini umrlo je 180 lica, a u istom periodu rođeno je samo 77 beba čiji roditelji imaju prebivalište u ovoj opštini. I dok je broj rođenih na nivou iz prethodne godine, broj umrlih veći je za čak 32.

Da će nepovoljna demografska kretanja biti nastavljena i u budućnosti govori i mali broj zasnovanih bračnih zajednica. U 2017. godini sudbonosno „da“ izgovorilo je 46 bračnih parova, a samo prije dvije decenije broj sklopljenih brakova bio je četiri puta veći.

Iako još nisu objavljeni podaci Republičkog zavoda za statistiku za 2017. godinu, nema sumnje da će Nevesinje opet biti u grupi opština sa najmanjim prirodnim priraštajem u Republici Srpskoj.
 

U 2017. Gacko je imalo neslavan rekord kada je natalitet u pitanju.

Između Nevesinja i Kalinovika leže Morine, zaboravljeni i izgubljeni krajolik u oblacima, potpuno pust i napušten. Nažalost, mnogo je takvih mjesta u BiH i što je još gore sve ih je više.

Država, nijedan njen nivo vlasti, ne zna šta bi s njima. Ne zna šta bi s najurbanijim područjima, a kamoli s napuštenim krajolicima koji osim dokonim hroničarima i putnicima namjernicima nikom više nisu bitni.

Popovo ili Livanjsko polje nose sličnu pustu i napuštenu priču kao i Morine, samo što su blizu važnih središta, na magistralnim putevima i pred očima ljudi. Morine su puste, ali i daleke, ništa ne spajaju, kao da danas postoje samo da bi pokrile jedan prostor na karti ili bile motiv za neku umjetničku fotografiju.

Morine su prostor od 4.700 hektara s prosječnom nadmorskom visinom od 1.612 metara, sjeverno od Nevesinja, a južno od Kalinovika. Zapadno je planina Crvanj, a onda u smjeru kazaljke na satu leže legendarne i opjevane planine Visočica, Treskavica i Zelengora, a južno je ponornica Zalomka.

Od kada se u Hercegovini istorija piše, Morine nikad nisu bile puste, kao što je to danas slučaj. Služile su za ispašu stoke pa su tako nastala poznata planištarska naselja. Planištarenje je za Hercegovinu karakterističan oblik stočarstva, kad vlasnik povjerava stoku planištaru koji je radi bolje ispaše vodi u planinu. Nigdje nije bilo planištara kao na Morinama.

Na Morinama su uspijevali sjajna pšenica i ječam, gradile se kolibe, kuće s čatrnjama, ovuda je jednom prošao i čuveni putopisac Evlija Čelebija, putujući od Sarajeva preko Uloga do Morina. U nekoj već sad zaboravljenoj Hercegovini, prostoru s ljudima koji su znali kako koristiti resurse, Morine su imale svoje mjesto. Danas to nažalost nije slučaj.

U Velikoj sali Opštine Nevesinje sinoć je premijerno izvedena predstava „Ovako su naši stari…“, autora Branke Vukosav.

Radnja predstave smještena je na područje Stare Hercegovine, neposredno nakon izbijanja Mojkovačke bitke. Prati samohranu majku sa troje djece u vrijeme Božićnih praznika. Prikazuje stare srpske običaje, koji su se provodili u vrijeme Božićnog posta, na Djetince, Materice, Očeve, Badnji dan i Božić. Ovi praznici i običaji vezani za njih, doprinose jačanju porodice, slozi u njoj, poštovanju između djece i roditelja, starijih i mlađih, što sve zajedno čini porodicu jakom i zdravom, a porodica je temelj jednog društva, države i Crkve.

Predstavu je prožimala snažna poruka porodičnog zajedništva i podrške, koji prevazilaze svakodnevne izazove.

Jedanaestogodišnji Pavle Komlen pobjednik je plivanja za Časni krst u Neretvi koje je održano danas u mostarskom naselju Ortiješ.
Komlen je bio najmlađi među petnaestak učesnika koji su odlučili da i u Mostaru ožive običaj plivanja za Časni krst na Bogojavljenje. 

Iguman manastira Žitomislić Danilo Pavlović, koji je osveštao vodu zajedno sa rektorom Bogoslovije "Svetog Petra Dabrobosanskog" u Foči arhimandritom Lazarom Lazarevićem i parohom blagajskim Branimirom Boravčaninom, uručio je pobjedniku zlatnik. 

Pobjednik Pavle Komlen rekao je da je izuzetno srećan što je učestvovao u takmičenju i da mu nije bilo nimalo teško da se odluči da zapliva u hladnoj Neretvi. 

Pavle, koji trenira plivanje u Plivačkom klubu "Velež" iz Mostara, navodi da mu je bilo važno da učestvuje i doprinese održavanju ovog običaja u Mostaru. 

Iguman Danilo Pavlović napomenuo je na Bogojavljenje, dan Hristovog kršenja, običaj da se posvećuje voda. 

"Postoji i običaj da ljudi plivaju za krst koji se stavi u vodu. Ovo je lijep događaj i način da se obilježi praznik Bogojavljenja i evo drugi put ga obilježavamo u Mostaru", rekao je iguman Danilo. 

Pobjednica bogojavljenskog plivanja na Bilećkom jezeru je planinarka Ivana Tabaković, koja je prva stigla do časnog krsta.

Plivanje je po prvi put organizovano u Bilećkom jezeru, a za časni krst je plivalo četrdesetak plivača.

Najstariji je bio Luka Parežanin (65), a najmlađi Stefan Samardžić (15).

Ivana Tabaković je rekla da je oduvijek željela da zapliva za časni krst u Bilećkom jezeru, što joj se danas i ostvarilo.

„Plašila sam se da će mi biti hladno, ali kada sam zaplivala hladnoća je nestala“, navela je mlada bilećka planinarka.

 Ljubinjska crkvena opština, prosvjetne i ustanove kulture, te kulturnoumjetnička društva iz ovog grada organizuju u subotu, 27. januara, u sportskoj dvorani u Ljubinju humanitarnu Svetosavsku priredbu za pomoć šestogodišnjem Luki Bajatu.

Dječak iz Ljubinja je sa dijagnozom teške bolesti završio na hospitalizaciji u Beogradu, nakon što mu je naglo pozlilo poslije prvog dana u školi.

Za liječenje su potrebna novčana sredstva, a šestočlanu porodicu Bajat izdržavaju roditelji bez stalnog zaposlenja.

Humanitarna Svetosavska priredba „SRCEM ZA LUKU“ u dvorani „Borovik“ počinje u 17 časova.

Dobrovoljni prilozi biće prikupljani na dan priredbe u sportskoj dvorani.

Broj žiro računa u NLB Banci 5620088120896945 i dalje je otvoren za uplate svih ljudi velikog srca.

Iako ih je sada mnogo manje nego prijeratnih 6.500 stanovnika, brojka od oko 80 djece i omladine potvrđuje održiv povratak.

Više radnih mjesta i ulaganja u infrastrukturu u ovoj mjesnoj zajednici, neophodni su za bolji život i opstanak. Povratak je počeo prije dvadesetak godina i sada u Bijelom Polju živi oko 700 Srba. Na vijekovnim ognjištima, gdje kažu i da pripadaju.

Dalibor Đurasović, iz Raštana, kaže da je već zaboravio da je povratnik, jer se osjeća kao svoj na svome. Priča da su došli prije 15 godina, nakon što je završio fakultet u Beogradu i da ima četvoro djece.

Dalibor i njegova supruga su ljekari i nisu imali problema oko zaposlenja. Ipak, za većinu posao je nedostižna želja, a jedini izbor za prihode - poljoprivreda. Izuzetno plodno zemljište moglo bi se obrađivati i više, kada bi bilo zagarantovanog otkupa i zaštite proizvodnje povrtarskih i voćarskih kultura.

Žarko Dabić kaže da ko hoće da radi može od toga i da živi. Navodi da njegova porodica kalemi i proizvodi voće, te da su svi angažovani u ovim poslovima.

Uslovi života nisu loši, ali bi mogli da budu bolji. Vodovod u Željuši, na koji čeka oko 100 domaćinstava, jedan je od glavnih problema povratnika.

Nikola Lojpur kaže da nemaju vodu i da je to jedino selo u ovom kraju bez tekuće vode.

Drugi prioritet je asfalltiranje puteva i postavljanje javne rasvjete. Za asflatiranje ove dionice novac je već obezbijeđen donacijom Vlade Srbije, ali čeka da se provedu zakonske procedure u BiH i gradu Mostaru, a krajnji rok je do aprila.

Nikada više migranata u Hercegovini. Samo jutros uhapšeno ih je oko dvadeset.

A u zadnjih mjesec i po dana broj migranata prelazi 200. Nekada ih je najviše bilo u selima oko granice a sada se migranti mogu sresti i u gradu.

Trebinjske kancelarije Službe za poslove sa strancima mi smo jedva pronašli, ipak migranti to dosta vještije rade. Očevici kažu da skoro svakog jutra, u zadnjih nekoliko dana, u grupama čekaju ispred ovih vrata da službenici dođu u svoje kancelarije.

Jutros ih je čekalo dvanaest. Baš kada i ATV, pred kancelarije  je, u pratnji policije, došao i vidno iscrpljeni bračni par sa djetetom od 10 godina. Trebinjski službenici za odnose sa strancima imaju pune ruke posla pa su im u pomoć pritrčale kolege iz drugih gradova. Migrati su počeli kucati i na vrata Crvenog krsta u Trebinju.

“Evo već u nekoliko navrata pokucali su na adresu Crvenog krsta Trebinje. Mi smo svakako odgovorili sa namirnicima za neke osnovne potrebe, dali smo što smo imali”, rekao je  Aleksandar Koprivica, iz Crvenog krsta z Trebinju.

Najviše posla sa migrantima i dalje imaju policijski službenici. Apeluju na građane da ih obavještavaju i kažu da se strani državljani bez dokumenata najčešće kreću u manjim grupama.

“Nekoliko je bilo slučajeva krijumčarenja ali najčešće su to male grupe među kojima ima i maloljetnih osoba i u nekoliko slučajeva smo morali reagovati zbog nihovog lošeg zdravstveng stanja i te osobe su prebačene u medicinske ustanove”, kazala je Sanela Dujković, portparol Granične policije BiH.

Samo u protekloj godini, kroz nevesinjsku Bolnicu ambulantno je pregledano oko 15.000 pacijenata, dok je hospitalizovano više od njih 2.000. U ovoj ustanovi obavljaju se neke od najsloženijih operacija, koje obavljaju svjetski priznati ljekari – prof. dr Predrag Peško i prof. dr Dragutin Kecmanović.

Tokom tri godine rada ove Bolnice, uz redovni hirurški proces, urađeno je i 640 operacija koje su se radile samo u Kliničkom centru Srbije u Beogradu, a sada se pacijenti iz RS preusmjeravaju u nevesinjsku Bolnicu.

Danas u ovoj ustanovi radi 80 radnika, koji su doprinijeli da ova ustanova postane jedna od najeminentnijih ne samo u Srpskoj, već i u regionu.

Situacija u Rudniku Gacko danas se normalizuje nakon vanredne situacije zbog enormnih kišnih padavina.

Eksploatacija uglja odvija se normalno, a nastavlja se proizvodnja otkrivke, potvrdio je za Srnu Petar Marković, rukovodilac proizvodnje u ovoj radnoj jedinici.

U pripravnosti su, kaže, ljudstvo i mehanizacija u slučaju da dođe do nepredviđenih okolnosti nakon nevremena.

- Situacija je potpuno stabilna. Nasipi drže vodu, a u poslijepodnevnim časovima očekujemo veći pad nivoa vode - kaže Marković i dodaje da se situacija na terenu prati i da će adekvatno reagovati ako bude potrebno.

Spomenik Bitke na Sutjesci nije ugrožen klizištem, ali jeste partizanska Spomen-kosturnica, pokazali su prvi nalazi ispitivanja tla koje su danas obavili stručnjaci Instituta za urbanizam, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske i „Hidroelektrana na Trebišnjici“ /HET/.

Tlo se smirilo i spomenik je na sigurnom, ali još se ne može govoriti kada će tačno početi sanacija klizišta i koliko bi vremena mogla trajati.

Biće potrebno ukloniti ogromnu količinu odronjene zemlje, a onda sve vratiti u prvobitno stanje. Prije toga potrebno je pronaći izgubljenu projektnu dokumenatciju spomen-kompleksa, koja bi mnogo olakšala taj posao.

Direktor Instituta za urbanizam, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Stevan Jovanović rekao je da je situacija prilično ozbiljna.

„Ono što na prvu možemo reći jeste da spomenik nije ugrožen, ali je Spomen-kosturica prilično ugrožena. Potrebno je uraditi projekat sanacije klizišta i iznad spomenika izvršiti intervenciju kojom će voda biti preusmjerena. Ono što se odmah može uraditi je da se krene sa sanacijom postojećih odvodnih kanala i kaptaže“, rekao je Jovanović.

On je napomenuo da je veoma važno pronaći projektnu dokumEntaciju spomenika i dokumentaciju sanacije koja je rađena osamdesetih godina prošlog vijeka.

„Sutra ćemo izvIjestiti Ministarstvo građevinarstva i ekologije i donijeće se odluka o timu koji će biti nosilac ovog posla. Bilo kakve prognoze u finansijskom smislu nezahvalno je davati u ovom momentu“, rekao je Jovanović.